%0 Journal Article %T Tragom lokalno prepoznatljivog u tradicijskoj glazbi Kri£¿evaca i kri£¿eva£¿kog kraja %A Vukobratovi£¿ %A Jelka %J - %D 2019 %X Sa£¿etak £¿lanak sadr£¿i rezultate etnomuzikolo£¿kog istra£¿ivanja grada Kri£¿evaca i kri£¿eva£¿kog kraja. Podaci o prethodnim etnomuzikolo£¿kim istra£¿ivanjima na podru£¿ju Kri£¿evaca prona£¿eni su u rukopisima i snimkama koji se £¿uvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Ti dokumenti obuhva£¿aju neobjavljenu gra£¿u troje etnografa iz 1930-ih, 1950-ih i 1980ih: Nikole Hercigonje, Ksenije Brodari£¿ i Kre£¿imira Galina. Rije£¿ je o transkripcijama repertoara biv£¿ih folklornih skupina iz Majurca i Apatovca, zatim o snimci cimbala iz Zaistovca i, u slu£¿aju Ksenije Brodari£¿, o terenskom izvje£¿£¿u iz Majurca, £¿ur£¿ica i Malog Poto£¿eca. Uz to, zbirke pjesama koje su tijekom druge polovice 19. stolje£¿a objavili Franjo Kuha£¿ i Ludv¨ªk Kuba uklju£¿uju nekoliko pjesama i jedan ples iz Kri£¿evaca i iz Lepavine. Glazba koju su prikupili ti istra£¿iva£¿i dokazuje postojanje i popularnost tradicijskih instrumenata, naro£¿ito cimbala, tambura i duda. Glazbena obilje£¿ja pjesama pokazuju tendenciju prema dijatonici i dvoglasnom pjevanju u paralelnim tercama ili u stilu pjevanja na bas. Osim toga, glazbeni materijal svjedo£¿i o tome da su pjesme iz drugih dijelova Hrvatske, kao i repertoar starogradskih pjesama, rano stigli na podru£¿je Kri£¿evaca i da su postali popularni, pri £¿emu je mogu£¿e da su potisnuli dotada£¿nji nedijatonski repertoar. Sva ta obilje£¿ja u skladu su s onim £¿to su drugi etnomuzikolozi prona£¿li na £¿irem kulturnom podru£¿ju sredi£¿nje i sjeverozapadne Hrvatske. Stoga bi podru£¿je Kri£¿evaca i kri£¿eva£¿kog kraja tako£¿er trebalo uklju£¿iti u op£¿u literaturu o regionalnoj tradicijskoj glazbi Hrvatske u kojoj je njihova prisutnost dosad £¿esto bila zanemarena %K tradicijska glazba %K etnomuzikolo£¿ko istra£¿ivanje %K Kri£¿evci i okolica %K lokalna prepoznatljivost %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=334928