%0 Journal Article
%T Strano vs. doma£¿e/domovinsko u Hrvatskoj drami posljednjih desetlje£¿a pro£¿loga stolje£¿a
%A Peri£¿i£¿
%A Helena
%A Zub£¿i£¿
%A Antonija
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak U hrvatskoj drami druge polovice 20. st., poglavito onoj iz sedamdesetih i osamdesetih godina, obilje£¿enoj intertekstualnim eksperimentiranjem nad gra£¿om iz strane knji£¿evnosti, kulture, mitologije i povijesti razvidna je te£¿nja za su£¿eljavanjem tih sastavnica s elementima iz doma£¿ega knji£¿evnoga i kulturnog prostora, tj. s tradicionalnim na razini doma£¿e knji£¿evnosti odnosno na razini onih karakteristika kojima se autori doti£¿u bilo izra£¿ajnog (primjerice u kori£¿tenju stiha) bilo fabularnoga temeljenog na usmenoj ili pisanoj knji£¿evnoj ba£¿tini. Stje£¿e se dojam da je dimenzija dramskoga teksta oslonjena na hrvatsku literaturu odraz svojevrsne odanosti doma£¿em a ujedno domovinskom; uporaba obilje£¿ja, pa i (iz) £¿stranoga£¿ svijeta i njegove kulturne ponude ovdje se usa£¿uje u doma£¿u knji£¿evninu. U okvirima tzv. postmodernisti£¿koga dramskog takvi su elementi oblikovanja i supostavljanja stranog uz doma£¿e zamjetni u brojnih na£¿ih dramati£¿ara spomenutoga razdoblja: £¿oljana, Slamniga, Ku£¿ana, Paljetka, Bre£¿ana, pa i u onih novijega nara£¿taja poput autorske trojke Muji£¿i£¿-Senker-£¿krabe, Lade Ka£¿telan, Mislava Brumeca i drugih
%K hrvatska drama
%K postmodernizam
%K doma£¿e/domovinsko
%K intertekstualnoist
%K Luko Paljetak
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=321855