%0 Journal Article
%T Diplomati£¿ke isprave Op£¿ine Lokva Rogoznica
%A Maru£¿i£¿
%A Bartul
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Lokva Rogoznica u srednjoj Dalmaciji, od svojega osnutka po£¿etkom 13. pa sve do po£¿etka 19. stolje£¿a, bila je samostalna op£¿ina. Ta je op£¿ina od svojega nastajanja sve do venecijanske vlasti imala obilje£¿ja plemi£¿ke, a u promatranom razdoblju evoluirala je £¿ak do statusa polusuverene republike pod patronatom. To mjesto, iako je manje od susjedne kne£¿evine Poljica i grada Omi£¿a, te je pre£¿esto zanemarivano u pravnoj i op£¿oj historiografiji, imalo je itekako va£¿an utjecaj na povijest priobalnoga teritorija od Omi£¿a do Makarske. A on je u£¿estalo bio granica izme£¿u isto£¿noga, islamskoga i zapadnoga, kr£¿£¿anskoga vladanja. U tim previranjima kroz ratove Lokva Rogoznica sklapala je mnoge va£¿ne pravno-povijesne i me£¿unarodne ugovore s Mleta£¿kom Republikom koji su joj odre£¿ivali budu£¿i polo£¿aj i koji je jo£¿ poduprt mnogim dukalima o potvrdi plemi£¿kih privilegija i statusa. Imala je jednu od vode£¿ih i klju£¿nih uloga u politici primorja prema Osmanlijama, Veneciji i ostalim silama. Ipak, njezin najva£¿niji dokument jest Statut u dva dijela, napisan 1235. i 1236. On je jedan od najstarijih dalmatinskih zakona u razvijenome srednjem vijeku i na samom je za£¿etku dalmatinskoga statutarnoga prava. Nakon bogate povijesti, Rogoznica je opstala unato£¿ svim izazovima i u posljednjim dvama stolje£¿ima uklju£¿ena je u Omi£¿ku op£¿inu i Republiku Hrvatsku. U radu se pi£¿e o povijesnoj kronologiji i o va£¿nim pravnim dokumentima te se najva£¿nije diplomati£¿ke isprave prvi put objavljuju na jednome mjestu
%K Lokva Rogoznica u srednjem vijeku i Hercegova£¿kom sand£¿aku
%K primorske plemi£¿ke op£¿ine
%K povijest i pravo srednje Dalmacije
%K Rogozni£¿ki statuti.
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=328534