%0 Journal Article
%T Stvaranje granica Dalmatinska £¿linea Nani£¿ i obrana solinske utvrde
%A DeMaria
%A Angela
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Iako su na kraju Kandijskoga rata glavni diplomatski napori i Osmanlija i Venecijanaca bili usmjereni prema egejskim otocima, i Dalmacija je bila u £¿ari£¿tu pozornosti obiju sukobljenih strana. Venecijanci su poku£¿avali svoje ogromne gubitke na Sredozemlju nadoknaditi osvajanjem ve£¿ih dijelova teritorija u Dalmaciji. Kontrola solinske i drugih dalmatinskih utvrda, izme£¿u ostaloga, omogu£¿avala je brodovima Republike sv. Marka slobodan pristup i kretanje po sigurnom £¿venecijanskom£¿ moru, koje je Serenissima tradicionalno smatrala svojim legitimnim i isklju£¿ivim posjedom. £¿tovi£¿e, imala je i odre£¿eni £¿kopneni£¿ interes poti£¿u£¿i promet s osmanskim podanicima. U kontekstu tako delikatne situacije, rad dragomana Venecijanske Republike (posebno Tomassa Tarsije i Ambrogia Grilla) pokazao se bitnim u manevriranju i no£¿enju s osmanskim varkama. Zapravo, veliki vezir i njegov veliki dragoman Panaiotis Nikousios poku£¿avali su manipulirati tijekom pregovora o odre£¿ivanju granica kako bi smanjili mleta£¿ke akvizicije i, iznad svega, u£¿inili beskorisnim osvajanje Klisa, £¿vrata£¿ u Bosnu. Posegnuv£¿i za grubom smicalicom, prvi ministar Divana poku£¿ao je oduzeti Republici solinsku utvrdu koja je, smje£¿tena strate£¿ki izme£¿u splitske scale i Klisa, omogu£¿avala neometan prolaz robi iz splitske luke u balkansko zale£¿e i obrnuto
%K solinska utvrda
%K Klis
%K otomansko-venecijanska granica
%K £¿linea Nani£¿
%K kapitulacija
%K diplomacija
%K prevo£¿enje
%K smicalice
%K kopneni promet
%K pomorski promet
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=330580