%0 Journal Article
%T GENEZA TERMALNO-MINERALNIH VODA U OKOLICI ILID£¿E, BOSNA I HERCEGOVINA
%A Skopljak
%A Ferid
%A Vlahovi£¿
%A Tatjana
%J -
%D 2019
%R 10.17794/rgn.2019.1.11
%X Sa£¿etak Izvori termomineralnih voda Ilid£¿e kod Sarajeva pojavljuju se na prijelazu vanjskih i unutarnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini, tj. u £¿elu navlake bosanskoga fli£¿a i krajnjemu jugoisto£¿nom dijelu sarajevsko-zeni£¿koga kenozojskog bazena. Geneza termomineralnih voda Ilid£¿e povezana je s geolo£¿kim strukturama, strukturno-tektonskim i hidrogeolo£¿kim zna£¿ajkama terena padina Igmana i jugozapadnoga dijela sarajevskoga bazena. £¿ire podru£¿je Ilid£¿e izgra£¿eno je od naslaga paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, a najva£¿nije tektonske strukture nastale boranjem, rasjedanjem i horizontalnim kretanjem jesu sinklinala Igman, busova£¿ka rasjedna zona, uzdu£¿ni i popre£¿ni rasjedi, Durmitorska navlaka i navlaka Bla£¿uj ¨C Lokve ¨C Krupa. Slo£¿enost geotektonskoga sklopa £¿irega podru£¿ja Ilid£¿e uvjetuje odre£¿ene hidrogeolo£¿ke zna£¿ajke, te su na osnovi propusnosti izdvojene propusne i nepropusne stijene. Propusne stijene podijeljene su na: (1) propusne stijene me£¿uzrnske; (2) propusne stijene pukotinske i (3) propusne stijene kavernozno-pukotinske propusnosti. Termomineralne vode Ilid£¿e prvotno su nakupljene u permsko-trijaskim naslagama odakle uzlazno dotje£¿u u trijaske karbonate i aluvijalne naslage, koje predstavljaju drugi vodonosnik gdje su termomineralne vode zahva£¿ene u brojnim bu£¿otinama. Za odre£¿ivanje geneze termomineralnih voda na podru£¿ju Ilid£¿e uporabljeni su uzorci termomineralne vode s mjesta prirodnoga pra£¿njenja vodonosnika: izvor terma Ilid£¿a te bu£¿otina (PP-1, B-3a, IB-1, IB-2, IB-10 i B-10a) putem kojih se danas drenira vodonosnik. Prema sada£¿njemu stupnju istra£¿enosti i poznavanja geolo£¿ke gra£¿e, strukturno-tektonskih i hidrogeolo£¿kih zna£¿ajki terena, hidrogeokemijskih pokazatelja te podataka izotopskih ispitivanja utvr£¿eno je kako je temperatura termomineralnih voda Ilid£¿e posljedica dubine infiltracije atmosferskih voda i geotermalnoga gradijenta, stati£¿kih pritisaka u le£¿ama permsko-trijaskih naslaga uslijed diferencijacije u zoni Busova£¿koga rasjeda i dinami£¿kih faktora u fazi kretanja i ascendencije termomineralnih voda kroz £¿upljikave stijene na velikim udaljenostima te pod vrlo visokim tlakom. Termomineralne vode atmosferskoga su podrijetla te nisu bile povezane s atmosferskim ili povr£¿inskim vodama nakon 1953. godine. Starost termomineralnih voda varira od 13593 do 32937 godina. Nakupljene su tijekom gornjega pleistocena, u vrijeme glacijala. Sulfati u termomineralnim vodama potje£¿u od evaporitnih (gipsno-anhidritnih) naslaga perma i trijasa, a u reduktivnim uvjetima iz sulfata je nastao H2S. CO2 ima podrijetlo u metamorfozi
%K vodonosnik
%K termomineralne vode
%K geneza
%K sulfati
%K Ilid£¿a
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315613