%0 Journal Article
%T Agrokemijska svojstva melioriranih kr£¿kih tala za uzgoj vinove loze
%A Gluhi£¿
%A David
%A Rigo
%A Paolo
%J -
%D 2019
%R 10.31727/gzb.42.3.10
%X Sa£¿etak U priobalnom i oto£¿nom dijelu Republike Hrvatske zna£¿ajne povr£¿ine kr£¿a obrasle su degradiranom makijom i slabom £¿umskom vegetacijom. Takva tla predstavljaju potencijal za kultivaciju i melioraciju, kako bi se mogli zasaditi novi nasadi vinove loze. Kultivacija kr£¿a podrazumijeva zahtjevne zahvate za pripremu tla pogodnog za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao £¿to su £¿i£¿£¿enje i uklanjanje nadzemne vegetacije, niveliranje terena, ripanje ili pikamiranje, rigolanje, te mljevenje i usitnjavanje kamena. Kr£¿ko tlo je tlo u kojem prevladavaju sedimentne stijene ¨C uglavnom vapnenci i rje£¿e dolomiti, soli te gips ¨C koje su podlo£¿ne mehani£¿koj i kemijskoj eroziji. Za potrebe prou£¿avanja agrokemijskih svojstava melioriranih kr£¿kih tala, uzeti su uzorci tla u proizvodnim vinogradima (lokacije na kojima su u periodu 2008-2009. provedene melioracije), na tri razli£¿ite lokacije; Istarska £¿upanija (lokacija okolica Rovinja), Zadarska £¿upanija (lokacija Ravni kotari) i Splitsko-dalmatinska £¿upanija (lokacija otok Bra£¿). Na svakoj lokaciji uzeta su dva prosje£¿na uzorka tla, sa dubine od 0-30 cm i 30-60 cm, oko 1,0-1,5 kg tla i usitnjene kamene frakcije (nakon £¿to je iz pojedina£¿nih uzoraka tla izdvojen kamen i kamena frakcija ve£¿a od 25 mm). Najve£¿i problem koji se mo£¿e uo£¿iti nakon 10-tak godina provo£¿enja melioracije kr£¿kih tala je pojava visoke koli£¿ine karbonata (CaCO3), povi£¿ene pH vrijednosti (pH>7,0) i vrlo niske koli£¿ine biljci pristupa£¿nog fosfora i £¿eljeza u tlu. Sa stajali£¿ta gnojidbe vinove loze, i ostalih drvenastih kultura na melioriranim kr£¿kim tlima, potrebno je na£¿i u£¿inkovita i primjenjiva rje£¿enja za navedene probleme koji negativno utje£¿u na plodnost tla
%K vinova loza
%K poljoprivredne melioracije kr£¿a
%K plodnost tla
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=321995