%0 Journal Article
%T GLAZBENI £¿IVOT DUBROVNIKA U 15. I 16. STOLJE£¿U
%A Mr£¿en
%A Marina
%J -
%D 2020
%X Sa£¿etak Glazba je oduvijek bila va£¿an dio £¿ovjekova £¿ivota. Ona je nudila ljudima svojevrstan odmak od stvarnosti odvode£¿i ih u svijet slobode, nesputanosti ma£¿te. Upravo ta povezanost s ljudskom svakodnevicom uvjetovala je razvoj glazbe koji se specifi£¿no odrazio na odre£¿enim prostorima u razli£¿itim razdobljima. U ovom radu bavit £¿emo se razvojem i ostvarenjima renesansne glazbe u Dubrovniku. Dubrova£¿ka Republika je, osobito po£¿etkom 15. stolje£¿a, bila pod velikim utjecajem talijanskih razmi£¿ljanja i nazora. Taj se utjecaj odrazio i na glazbenu umjetnost. Naime, mnogi dubrova£¿ki glazbenici primili su svoje formalno glazbeno obrazovanje u nekom od ve£¿ih talijanskih gradova koji su bili sredi£¿nje to£¿ke europske renesanse. Ondje su tako£¿er svjedo£¿ili izvedbama velikih glazbenih djela nastalih iz pera talijanskih skladatelja te su ih, neposredno nakon premijera, izvodili u Gradu. Osim talijanskih glazbenika, u Dubrovniku je djelovao i znatan broj drugih glazbenika stranoga podrijetla koji su tako£¿er ostavili svoj trag na dubrova£¿ku glazbu. Glazba ovoga vremena razvija se u dva razli£¿ita pravca slijede£¿i srednjovjekovnu glazbenu tradiciju. S jedne strane mo£¿emo pratiti razvoj crkvene glazbe koja se temeljila prete£¿ito na vokalnoj tradiciji uz postepeno oboga£¿ivanje instrumentalnom pratnjom, dok s druge strane uo£¿avamo pojavu profesionalnih svira£¿a svjetovne glazbe unutar glazbenoga tijela Kne£¿eve kapele. Osim crkvenih i svjetovnih institucija u kojima se njegovala profesionalna glazba, na dubrova£¿ku glazbu tako£¿er je zna£¿ajno utjecalo i narodno glazbeno stvarala£¿tvo u kojem su se na specifi£¿an na£¿in preplitali elementi vokalne i instrumentalne glazbe s plesom. U renesansnom se Dubrovniku veoma rado muziciralo u okviru raznih slu£¿benih i neslu£¿benih doga£¿aja. U slu£¿benim prilikama, poput proslava velikih kr£¿£¿anskih blagdana, poklada i sl., glazbenici Kne£¿eve kapele izvodili su reprezentativnu glazbu u £¿ast Republici. Glazba se ipak £¿e£¿£¿e izvodila u neformalnom okru£¿enju. Tako se na raznim doga£¿ajima, po£¿ev£¿i od kr£¿tenja, svadbi, pogreba itd. mogla £¿uti svirka glazbenika Kne£¿eve kapele te glazbenika amatera. Dubrova£¿ki glazbenici tako£¿er su £¿esto imali gostovanja na dvorovima vladara susjednih dr£¿ava. Na£¿alost, o glazbenom svijetu Dubrovnika 15. i 16. stolje£¿a do danas svjedo£¿e samo malobrojni sa£¿uvani notni ostaci pojedinih skladbi te odre£¿ena arhivska vrela koja nam mogu poslu£¿iti za vrednovanje dubrova£¿kih glazbenih ostvaraja toga vremena te bolje razumijevanje uloge glazbe i njezine povezanosti sa svakodnevnim £¿ivotom
%K Dubrova£¿ka Republika
%K crkvena i svjetovna glazba
%K glazbenici
%K instrumentarij
%K dr£¿avni ceremonijal
%K svakodnevica
%K 15. i 16. stolje£¿e
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=342639