%0 Journal Article
%T £¿tovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pu£¿koj ba£¿tini
%A Dragi£¿
%A Marko
%J -
%D 2020
%R 10.31192/np.18.1.11
%X Sa£¿etak U radu se govori o £¿ivotu sv. Josipa Nazare£¿anina, mu£¿a Djevice Marije i nenaravnoga oca Isusa Krista. Evan£¿elja ne navode nijednu njegovu rije£¿, a ono £¿to znamo o njemu sadr£¿ano je uglavnom u prva dva poglavlja Matejeva i Lukina evan£¿elja. Hrvatski sabor je 1687. godine proglasio sv. Josipa za£¿titnikom Hrvatskog kraljevstva, a time i cijelog hrvatskog naroda. Za£¿titnik je mnogih dr£¿ava, gradova, sveu£¿ili£¿ta, bolnica, £¿kola, crkava i drugih institucija. Tako£¿er je za£¿titnik je obitelji, o£¿eva, djece, mlade£¿i, siro£¿adi, djevi£¿anstva i £¿isto£¿e, za£¿titnik dobre smrti, kona£¿i£¿ta i onih koji ih tra£¿e, putnika i prognanika, drvosje£¿a, kolara, tesara, stolara, radnika i obrtnika, in£¿enjera, doseljenika, umiru£¿ih i grobara. Svetkovina Sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pu£¿koj ba£¿tini slavi se pobo£¿nostima, zavjetima, devetnicama, trodnevnicama, procesijama, svetim misama, pu£¿kim slavljima. Za vrijeme turske okupacije hrvatske katoli£¿ke djevojke u dobi od 13 do 16 godina vr£¿ile su obred kri£¿i£¿anja (tetoviranja kri£¿eva na rukama i/ili £¿elu i/ili prsima). Hrvatski katoli£¿ki mladi£¿i kri£¿eve su tetovirali na ramenima da bi ih trajno podsje£¿ali na njihovo podrijetlo i vjeru u slu£¿aju da ih Turci odvedu u janji£¿are. Hrvatski katoli£¿ki puk i sada od svojih predaka pamti i kazuje usmene lirske pjesme o sv. Josipu. Kao vi£¿estrukom za£¿titniku narod mu upu£¿uje starinske molitve koje su molile na£¿e davno upokojene pramajke i na£¿i prao£¿evi. Sv. Josipu se vjernici preporu£¿uju u zajedni£¿kim obiteljskim molitvama te u raznim prigodama
%K molitve
%K preporuke
%K sv. Josip
%K usmene lirske vjerske pjesme
%K vi£¿estruki za£¿titnik
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=342947