%0 Journal Article
%T SAKRALNA UMJETNOST I BESKONAˋNO
%A ˋuljiˋ
%A Anton
%J -
%D 2018
%X Saˋetak Umjetnost je prikaz Beskonaˋnog u konaˋnom, opˋega u posebnom, kaˋe Friedrich W. J. Schelling i tvrdi da su umjetnost, filozofija i religija pojave duhovnog u vremenu i usko su uzajamno povezane upravo umjetnoˋˋu koja daje oblik onoga Beskonaˋnoga u konaˋnome. Ni filozofija ni religija ne mogu bez umjetnosti i zato estetski moment povezuje i ˋini srodnim sve tri duhovne potencije. Sakralna umjetnost jest umjetnost koja uprisutnjuje Sveto. Ona ga ˋini vidljivim, ˋtoviˋe, ona ga tumaˋi, interpretira ga i sluti. Sakralne umjetnosti nema bez njezina bitna sadrˋaja 每 vjere. Krˋˋanska je vjera vjera u jednog, svetog, vjeˋnog i svemoguˋeg Boga koji je Stvoritelj. Stvoritelj nema ni poˋetka ni kraja 每 on je jedno s naˋim pojmom Beskonaˋnog. Beskonaˋnost je pak filozofski pojam i nema svojeg ekvivalenta u Bibliji. Iskustva povezana s tim, meˋutim, jasno su opisana u Pismu i u teoloˋkoj tradiciji: iskustvo Boga usko je povezano sa svijeˋˋu da postoje granice naˋega miˋljenja i naˋega svijeta. Beskonaˋno se u judeokrˋˋanskoj religioznoj tradiciji, a onda i u likovnim umjetnostima, najˋeˋˋe naziva 每 Vjeˋno. Premda etimologija hrvatske rijeˋi ˋvjeˋnost※ upuˋuje na vijek, a vijek je vremenski ograniˋeno razdoblje, vjeˋnost je, kao tipiˋno religiozan pojam, poprimila u stvarnosti izraz Beskonaˋnog. Krˋˋanski je nauk, osobito u prvim stoljeˋima, u srazu s helenistiˋkom kulturom i grˋkom filozofijom, izoˋtravao svoje pojmovlje te je tako u poznatome Nicejsko-carigradskom simbolu vjere (325. 每 381.), meˋu ostalim formulirao vjeru u Boga ˋsvega vidljivog i nevidljivog※ ˋijemu ˋkraljevstvu neˋe biti kraja※. Beskonaˋni i Vjeˋni koji je Tajna ipak nije ostao skriven u beskonaˋnosti veˋ se objavio. On u njoj postaje prvim i posljednjim razlogom. On je, konaˋno, i ime za to ˋto nazivamo beskonaˋnim. Krˋˋanstvo je religija koja se temelji na Utjelovljenju 每 utjelovljenju Beskonaˋnog u osobi Isusa Krista. On je objava, oˋitovanje vjeˋnoga Boga. Ta se vjera nedvosmisleno nadaje iz novozavjetne predaje, a posebice ju je jasno formulirao sv. Pavao u Poslanici Koloˋanima gdje on kaˋe da je Krist ˋslika Boga nevidljivoga※ (Kol 1,15). U izlaganju se polazi od tih premisa i zorno se, posebice na slikama Krista, analizira utjelovljena Beskonaˋnost koja i pored jasnih objava ipak ostaje Tajna (trinitarnost kao paradigma za Tajnu, a Tajna za Beskonaˋnost)
%K umjetnost
%K sakralna umjetnost
%K sveto
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=310100