Strategije emocionalne regulacije u ispitnim situacijama: Doprinosi osobina li nosti, kognitivnih procjena i ispitnih emocija

Kognitivne procjene studenata o relativnoj va nosti nekoga ispita te sposobnostima i vje tinama potrebnim za uspje no no enje s ispitnom situacijom, koje proizlaze iz osobnih uvjerenja i osobina li nosti, stvaraju priliku za nastanak emocija i njihovu regulaciju. Emocionalna se regulacija u ispitnim situacijama odvija usmjeravanjem na samo svladavanje ispitnoga zadatka ili usmjeravanjem na do ivljene emocije. Cilj je ovoga istra ivanja bio ispitati zasebne doprinose osobina li nosti, kognitivnih procjena te do ivljenih emocija u obja njenju dvaju na ina emocionalne regulacije u ispitnim situacijama: usmjeravanjem na emocije i usmjeravanjem na zadatak. U istra ivanju je sudjelovalo 295 studenata Sveu ili ta u Zadru, prosje ne dobi od 21 godinu. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvr eno da studenti enskoga spola, oni s ve im razinama optimizma, s ve im stupnjem percipirane kontrole nad odvijanjem ispitne situacije, ve om efikasno u no enja s eventualnim problemima i ve im razinama ispitne anksioznosti, vi e koriste strategije usmjeravanja na zadatak kako bi regulirali svoje emocije u ispitnim situacijama. Manji stupanj uskla enosti vlastitih ciljeva s na inom odvijanja ispitne situacije te manje razine percipirane efikasnosti prilikom no enja s eventualnim problemima, uz ve e razine ispitne anksioznosti, prediktivni su za kori tenje ma tanja kao strategije emocionalne regulacije u ispitnim situacijama. I na kraju, manji stupanj uskla enosti vlastitih ciljeva s odvijanjem ispitne situacije i vlastite efikasnosti no enja s eventualnim problemima, ali uz percepciju ve e kontrole nad ispitnom situacijom, te ve e razine ispitne anksioznosti, bili su prediktivne za samookrivljavanje kao strategiju emocionalne regulacije.