Ustavnopravno na elo jednakosti i pravno ure enje istospolnih zajednica

Pravni poretci modernih demokracija kao svoju temeljnu vrijednost postavljaju prava osoba-pojedinaca, dok je smisao, glavna ideja i cilj takvih poredaka stvaranje adekvatne dru tvene sredine za potpuni i slobodan razvoj svakog pojedinca. Neometani razvoj ne ije osobnosti nedvojbeno uklju uje jedno od najintimnijih podru ja ivota - ljubav i seksualnost, tj. ne iju seksualnu orijentaciju. Seksualne manjine su vrlo esto suo ene s tolerantnim“ stavom seksualne ve ine koji se mo e opisati kao dru tveni imperativ nevidljivosti“. Drugim rije ima, ne samo da se osoba druga ije seksualne orijentacije ne mo e lako prepoznati (na stranu odre eni stereotipi) i time je on ili ona fakti ki nevidljiva, nego i pripadnici ve ine esto vjeruju da bi homoseksualne osobe trebale biti potpuno zadovoljne samom slobodom da rade ono to ele u svoja etiri zida“. Stoga ostajanje nevidljivim postaje temeljni oblik za tite koju pru a ve ina. Me utim, seksualna orijentacija se prestaje promatrati isklju ivo kao ostvarivanje seksualnih sklonosti, budu i da je to karakteristika koja uklju uje me uljudske odnose kao izraz osnovnih ljudskih potreba. U tom je smislu besmisleno raspravljati o tezi da se radi o osobnom izboru. Do sada je ve inom prihva eno da pravo na osobni razvitak, kao i pravo na uspostavljanje i razvoj odre enih me uljudskih odnosa, spada u doma aj za tite - i po tivanja - privatnog ivota. Tako je i Europski sud za ljudska prava, kod definiranja privatnog ivota“ u l. 8 Europske konvencije, potvrdio u razli itim slu ajevima da ovo pravo ne obuhva a samo osobni razvitak, nego i to je jo va nije, razvitak odnosa s drugim ljudima i s vanjskim svijetom u cjelini.Rad daje teorijski okvir poimanja na ela jednakosti, a zatim prelazi na kratki pregled paradigmatskih ispitivanja i pristupa koje je u tom smislu razvio ameri ki Vrhovni sud. Slijedi analiza novije sudske prakse kako na saveznoj, tako i na dr avnoj razini, kao i prikaz jedne od najliberalnijih odluka u odnosu na istospolne zajednice, a koju je donio Ju noafri ki Ustavni sud. Na elo jednakosti i nediskriminacije potom se analizira u relevantnim pravorijecima Europskog suda za ljudska prava te razmatra i gledi te prava Europske unije. Kona no, rad se osvr e na pravni okvir suzbijanja diskriminacije i ure enja istospolnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Istra ivanje pokazuje kontinuiranu reinterpretaciju na ela jednakosti u kontekstu pravnog ure enja istospolnih zajednica i ukazuje na izazove s kojima e se uskoro suo iti na nacionalni pravni poredak na tom podru ju.