Percepcija sukoba i emocionalni napor u sestrinstvu

Sa？etak Sve intenzivniji na？in ？ivota i rada te globalna kriza koja za sobom povla？i nedostatak sredstava za rad ote？avaju pru？anje adekvatne zdravstvene skrbi i dovode do stresa i sukoba na razli？itim razinama zdravstvene djelatnosti. Zdravstveni djelatnici svakodnevno su izlo？eni emocionalnom naporu ？ upravljanju i reguliranju svojih emocija, ？to ih mo？e iscrpljivati, ote？avati rad i pospje？iti pojavu sukoba. No mogu？e je i da su sukobi izvor stresa i negativnih emocija koje zahtijevaju ve？i emocionalni napor za njihovo prikrivanje ili potiskivanje. Cilj istra？ivanja bio je ispitati razli？ita obilje？ja sukoba na radnom mjestu, razinu emocionalnog napora koje do？ivljavaju medicinske sestre te odnos percepcije sukoba i emocionalnog napora. Istra？ivanje je provedeno anonimno na prigodnom uzorku od 104 medicinskih sestara (94,2%) i tehni？ara (5,8%) u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. Prosje？na je dob sudionika 36 godina, a radnog sta？a 15,9 godina. Kori？ten je upitnik o razli？itim obilje？jima sukoba autora Stoj？i？ i Perkovi？ te Upitnik emocionalnog napora autora N？ring, Bri？t i Brouwers. 76% sudionika percipira sukob kao destruktivnu pojavu. Sukobi na radnom mjestu nisu u？estali, a ve？ina sudionika smatra se uspje？nima u konstruktivnom rje？avanju sukoba. Vi？e se sukobljavaju oni s du？im radnim sta？em. Medicinske sestre nisu izlo？ene intenzivnom emocionalnom naporu; djelatnici sa srednjom stru？nom spremom ula？u ve？i emocionalni trud u odnosu na one s vi？im obrazovanjem. Hijerarhijska analiza pokazala je da se setovima prediktora (dob i stru？na sprema, razli？iti problemi u radu, emocionalni napor) mo？e objasniti 38,4% varijance u？estalosti sukoba, pri ？emu su zna？ajni prediktori dob, problemati？na pona？anja suradnika i izra？avanje pozitivnih emocija. Emocionalni napor ima zna？ajan, ali skroman udio u u？estalosti sukoba