ZBRINJAVANJE BOLESNIKA S HIPERTENZIVNOM KRIZOM U IZVANBOLNI？KIM UVJETIMA

Sa？etak Hipertenzivna hitna stanja zbrinjavaju se naj？e？？e u izvanbolni？kom okru？enju u slu？aju hitnosti bez o？te？enja ciljnih organa, dok hipertenzivnu hitno？u s o？te？enjem ciljnih organa treba zbrinuti u bolni？kim uvjetima. Trenutne kao i prethodne smjernice nemaju jasne preporuke o zbrinjavanju bolesnika s hipertenzivnom krizom koja obuhva？a oba navedena pojma. Cilj ovoga istra？ivanja bio je procijeniti primjenu i pridr？avanje postoje？ih smjernica za lije？enje hipertenzivne krize u izvanbolni？kim uvjetima. Metode: Analizirali smo podatke bolesnika koji su zbrinuti u izvanbolni？koj medicinskoj hitnoj slu？bi Sv. Ivan Zelina u razdoblju od godine dana. Ukupno je bilo 2911 bolesnika, od toga je hipertenzija kao primarna dijagnoza bila u 177 (6 %) bolesnika, od kojih je 143 imalo uklju？ne kiterije o podatcima primijenjenog lije？enja. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine: skupina s hipertenzivnom hitnosti (krvni tlak >180/120 mm Hg) bez o？te？enja ciljnih organa i kontrolna skupina (krvni tlak <180/120 mm Hg). Uspore？ivane su razlike u primjeni antihipertenzivnih i anksioliti？kih (benzodiazepin) lijekova. Rezultati: U skupini hipertenzivne hitnosti sni？enje krvnog tlaka iznosilo je 19,5±7,1 %, a u kontrolnoj skupini 10,1±7 %. Najve？e sni？enje krvnog tlaka zabilje？eno je u bolesnika s hipertenzivnom hitnosti koji su primali kombiniranu antihipertenzivnu terapiju uz dodatak nitrata i benzodiazepina (21,9±5,2 %), 14 % bolesnika. Zaklju？ak: Bolesnike koji se o？ituju hipertenzivnom hitnosti bez o？te？enja ciljnih organa (hipertenzivna urgencija) potrebno je lije？iti kombiniranom terapijom u kojoj ima mjesta za dodatnu anksioliti？ku terapiju benzodiazepinom. Daljnja istra？ivanja pokazat ？e zna？enje tog zaklju？ka