Istra u kontekstu politi？ko-vjerskih zbivanja na sjevernom Jadranu od kraja 4. do kraja 6. stolje？a

Sa？etak Istra zbog svojega zemljopisnog smje？taja nije bila izravno izlo？ena pusto？enjima u 4. i 5. stolje？u, kada je izbjegla gra？anske ratove i migracijska gibanja te inva- zije barbarskih skupina. Nakon pobjede kr？？anstva novoformirana je gradska elita s biskupom na ？elu od po？etka 5. stolje？a vodila ra？una o graditeljskoj djelatnosti u gradovima, u prvom redu onoj monumentalnoga karaktera, koja je pridonosila promjeni fizi？koga izgleda grada. Pritom se lokalne specifi？nosti isti？u kao jedan od va？nijih ？imbenika u procesu promjena, kao i trajanja ve？ postoje？ih anti？kih vrijed- nosti u politi？kom i vjerskom ？ivotu. Me？utim, novije studije nagla？avaju kako pre- obrazbe postrimskih gradova nisu posljedica isklju？ivo intenzivne kristijanizacije. Upravo je pojava novih pripadnika gradske elite bila povezana s predstavnicima dr？avnih vlasti. Ovu pojavu mo？emo uo？iti ve？ u kasnom Rimskom Carstvu te u vri- jeme barbarskih dr？ava Odoakra i Teodorika. Me？utim, ona se na podru？ju Istre ipak najja？e o？ituje za vrijeme Bizanta, kada je intenzitet odnosa politi？koga i vjerskoga u postrimskim kasnoanti？kim gradovima najprisutniji, a prepoznati ga mo？emo zahvaljuju？i ve？em broju povijesnih izvora materijalnoga i pisanoga karaktera. Doga？aji koji su uslijedili nakon bizantsko-gotskoga rata i Justinijanove rekonkvi- ste biv？ih arijanskih podru？ja izme？u 535. i 555. predstavljali su ujedno i reakciju bizantskoga politi？kog vrha i Crkve. Ona je ponajprije bila usmjerena na uklanjanje ostataka arijanskoga krivovjerja te podizanje novih kr？？anskih objekata ？iji su inicijatori bili sam car Justinijan, a zatim biskupi, dr？avni du？nosnici i pripadnici aristokracije. Justinijanovo osvajanje podru？ja Ostrogotskoga Kraljevstva izme？u Alpa i Jadranskoga mora, uklju？uju？i i Istru, uzrokovalo je ne samo socijalno-politi？ku nego i vjersko-politi？ku promjenu. Prerastanje Ravene u politi？ku prijestolnicu za vrijeme Teodorikova vladanja predstavlja i za Istru stanovitu prekretnicu u njezinu povijesnom razvoju, iako treba uzimati u obzir i prilike koje zatje？emo u Istri i prije nastupa bizantske vlasti