Tragom lokalno prepoznatljivog u tradicijskoj glazbi Kri？evaca i kri？eva？kog kraja

Sa？etak ？lanak sadr？i rezultate etnomuzikolo？kog istra？ivanja grada Kri？evaca i kri？eva？kog kraja. Podaci o prethodnim etnomuzikolo？kim istra？ivanjima na podru？ju Kri？evaca prona？eni su u rukopisima i snimkama koji se ？uvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Ti dokumenti obuhva？aju neobjavljenu gra？u troje etnografa iz 1930-ih, 1950-ih i 1980ih: Nikole Hercigonje, Ksenije Brodari？ i Kre？imira Galina. Rije？ je o transkripcijama repertoara biv？ih folklornih skupina iz Majurca i Apatovca, zatim o snimci cimbala iz Zaistovca i, u slu？aju Ksenije Brodari？, o terenskom izvje？？u iz Majurca, ？ur？ica i Malog Poto？eca. Uz to, zbirke pjesama koje su tijekom druge polovice 19. stolje？a objavili Franjo Kuha？ i Ludvík Kuba uklju？uju nekoliko pjesama i jedan ples iz Kri？evaca i iz Lepavine. Glazba koju su prikupili ti istra？iva？i dokazuje postojanje i popularnost tradicijskih instrumenata, naro？ito cimbala, tambura i duda. Glazbena obilje？ja pjesama pokazuju tendenciju prema dijatonici i dvoglasnom pjevanju u paralelnim tercama ili u stilu pjevanja na bas. Osim toga, glazbeni materijal svjedo？i o tome da su pjesme iz drugih dijelova Hrvatske, kao i repertoar starogradskih pjesama, rano stigli na podru？je Kri？evaca i da su postali popularni, pri ？emu je mogu？e da su potisnuli dotada？nji nedijatonski repertoar. Sva ta obilje？ja u skladu su s onim ？to su drugi etnomuzikolozi prona？li na ？irem kulturnom podru？ju sredi？nje i sjeverozapadne Hrvatske. Stoga bi podru？je Kri？evaca i kri？eva？kog kraja tako？er trebalo uklju？iti u op？u literaturu o regionalnoj tradicijskoj glazbi Hrvatske u kojoj je njihova prisutnost dosad ？esto bila zanemarena