Ugarski palatin Nikola II. Gorjanski u hrvatsko-ugarskoj povijesti (palatinska loza Gorjanskih)

Sa？etak Jedna od najzna？ajnijih obitelji hrvatsko-ugarske povijesti jest porodica Gorjanski (Garai). Podrijetlom je iz nekada？njega sela Dorozsme, koje se danas nalazi u sastavu Szegeda, tre？ega po veli？ini ma？arskoga grada. Selo je ime dobilo po rodu Dru？ini(Dru？bi) iz kojega potje？u Gorjanski. Utemeljitelj obitelji je Ivan Gorjanski koji je 1269. od hercega Bele dobio grad i utvrdu Gorjani (Gara) u tada？njoj Vukovskoj ？upaniji. Gorjanski su tijekom dva stolje？a zauzimali visoke dr？avne polo？aje u Hrvatskoj i Ugarskoj te su uz Karla Khuen-Hedervaryja (bio je predsjednik sredi？nje vlade u Budimpe？ti 1903. i 1910.–1912. godine te hrvatski ban od 1883. do 1903.) bili najvi？e pozicionirani dr？avnici iz Hrvatske. Naime, oni su u tri uzastopna nara？taja nosili najvi？i dvorski naslov palatina (1375.-1385., 1402.–1433., 1447.–1458.), a i u njihovoj drugoj, tzv. “banskoj” lozi imali su va？nu ulogu kao hrvatski i slavonski, odnosno ma？vanski banovi. Najva？niju ulogu u obitelji imao je Nikola Gorjanski mla？i, ？urjak i najbli？i suradnik kralja Sigismunda (？igmunda) Luksemburgovca, koji je bio kraljev zamjenik za njegovih ？estih izbivanja iz zemlje, a obavljao je i najdelikatnije diplomatske zada？e u Njema？koj, Francuskoj i Engleskoj. Za to je nagra？en ne samo golemim posjedima, nego i Redom zmaja i Redom rupca