O kategoriji adverbijala

Sa？etak U ？iroj jezikoslovnoj (posebice anglosaksonskoj) literaturi adverbijal se smatra heterogenom kategorijom u koju se uklju？uju i dijelovi re？enice koji ne pripadaju re？eni？nomu ustrojstvu (Quirk et al. 1985; Buyschaert 2010; Crystal 2008: 14) pa se tako advebijalima smatraju modifikatori i konektori, obvezne i neobvezne adverbijalne dopune i dodatci te se vezuje uz modifikaciju re？enice i modifikaciju predikata/rije？i u slu？bi predikata. Adverbijal je termin koji se u suvremenim gramatikama hrvatskoga jezika smatra sinonimnim terminu prilo？ne oznake (Sili？ i Pranjkovi？ 2007; Bari？ i dr. 2005; Kati？i？: 2002; Ragu？ 2010). U ovome se radu ra？？lanjuje opis adverbijala u suvremenim hrvatskim gramatikama te se daje pregled zna？enjske/semanti？ke i gramati？ke/sintakti？ke podjele te opisa u okviru razli？itih teorijskih pristupa kako bi se ukazalo na ？irinu te kategorije, mjesto adverbijala u strukturi jednostavne re？enice i interpretaciji re？enice/gradnji njezina zna？enja. Pitanje usustavljenosti i opravdanosti naziva izvan je domene ovoga rada, ali budu？i da je u jezikoslovlju usvojen i prihva？en termin adverbijal te je uz subjekt, predikat, objekt, atribut i apoziciju – adverbijal jedno？lan termin i pokriva razli？ite vrste prilo？nih oznaka (obvezne, neobvezne dopune i dodatke) te uklju？uje i takvo promatranje adverbijala koji je dodatak re？enici i dopuna i dodatak predikatu (rije？i u slu？bi predikata), on je prihva？en u ovome radu. Uzimaju？i u obzir da razli？ite zna？enjske skupine adverbijala imaju i razli？ite sintakti？ke posebnosti te takva ra？？lamba zahtijeva opse？nije istra？ivanje, da bi se ukazalo na ulogu adverbijala u interpretaciji re？enice, ra？？lamba se u zavr？nome dijelu rada temelji na prostornim adverbijalima