Poznavanje dijalektnih rije？i u？enika trgova？koga smjera

Sa？etak U radu se donose rezultati istra？ivanja provedenoga s ciljem utvr？ivanja poznavanja dijalektnih rije？i u？enika trgova？koga smjera. Terensko je istra？ivanje provedeno u trima razredima Trgova？ke ？kole u Splitu i trima razredima Srednje ？kole Vrbovec. Sto pedeset i tri u？enika odgovarala su na anketna pitanja. U？enicima je u splitskoj ？koli bilo ponu？eno sto rije？i koje su uobi？ajene u Prigorju i Slavoniji, a u vrbove？koj su ？koli u？enici trebali prepoznati sto rije？i koje su uobi？ajene u Dalmaciji i Slavoniji. Izra？unat je prosje？an broj prepoznatih rije？i u svim razredima, a u nastojanju odre？enja realnijega odnosa prepoznatih i neprepoznatih rije？i utvr？ivalo se koliko je u？enika prepoznalo svaku rije？ i koje je rije？i prepoznalo najvi？e u？enika. Usporedbom u？eni？kih odgovora rje？avala se i istra？iva？ka dvojba: izra？avaju li se u？enici na hrvatskome jezi？nom standardu ili u njihovu izra？avanju prevladava dijalekt? Nastojala se odrediti i sposobnost njihova izra？avanja. Analiza je neprijeporno pokazala da u？enici uglavnom prepoznaju izrazito mali broj rije？i iz drugih hrvatskih regija. Me？utim, valja istaknuti da su u？enici Trgova？ke ？kole Split u prosjeku prepoznali gotovo tri puta vi？e rije？i od u？enika Srednje ？kole Vrbovec. Vrbov？ani se uglavnom slu？e jezi？nim standardom, a Spli？ani ？e？？e odgovaraju na dijalektu. Rezultati su istra？ivanja pokazali da u？enici prvih razreda imaju najbolje sposobnosti izra？avanja. Zbog ustanovljenoga nedovoljnog poznavanja hrvatskih narje？ja i govora u？enicima bi prodava？koga smjera, koji zbog prirode posla ？esto mijenjaju radnu sredinu, trebalo pove？ati broj sati iz podru？ja dijalektologije kako bi lak？e prevladali nedostatke u komunikaciji s ljudima iz razli？itih hrvatskih regija. To bi bilo dobro i za ostala uslu？na zanimanja. Zbog utvr？enoga stanja izra？avanja u？enika u Dalmaciji na dijalektu trebalo bi se ozbiljnije pozabaviti didaktikom hrvatskoga standardnog jezika u nastavi ostalih nastavnih predmeta