Razvoj moralne teologije i vrijednosne preferencije u Slova？koj nakon 1990. godine

Sa？etak Ovaj se ？lanak usredoto？uje na razvoj moralne teologije u slova？kom dru？tvu od 1990？ih. Bavi se fenomenima usko povezanim s ？ovjekovim moralom (ljudskom prirodom, ljudskim pravima, autonomijom osobne savjesti, slobodnom voljom, vrijednostima istine, dobrote, ljepote, dispozicijama dobre volje, op？im dobrom i potrebom za povratkom vrlinama). Prvi je preduvjet za izlaganje sadr？aja ovog rada tvrdnja kako je samo ？ovjek sposoban za moralni ？ivot. U tom smislu postavljaju se tri pitanja: 1. Koji se trendovi mogu prepoznati u moralnoj teologiji u Slova？koj i Srednjoj Europi u pro？losti i sada？njosti? 2. Za？to je va？na suradnja izme？u moralne teologije i moralne filozofije? 3. Kakav utjecaj moralna teologija i moralna filozofija imaju na rast op？eg dobra (bonum communis) i na odnos izme？u slobode, savjesti i istine? U studiji se implementiraju analiti？ke, refleksivne i komparativne metode. U kona？nom zaklju？ku tako？er ？emo se poslu？iti i metodom sinteze. Pomo？u analiti？ke metode naglasit ？emo one specifi？nosti koje ？itatelju pribli？avaju zna？enje, va？nost i sliku osobe s ？moralnim licem？. Polazi？te te tvrdnje bit ？e kr？？anstvo s njegovim visokim osje？ajem za humanost, koje se u Slova？koj trajno formiralo u 9. stolje？u kao rezultat misionarske aktivnosti dvojice solunske bra？e Konstantina ？irila (827. – 869.) i Metoda (826. – 885). Tako？er ？emo u tekstu uporabiti komparativnu metodu kada ？emo poku？ati usporediti tradicionalnu moralnu teologiju u Slova？koj prije i nakon 1990. Godine, kada je na nju utjecao sekularizam, liberalizam, relativizam i prakti？ki materijalizam. Metoda sinteze omogu？it ？e nam da izvu？emo odre？ene zaklju？ke, uzimaju？i u obzir dinamiku fleksibilnih postmoderno？liberalnih utjecaja, antropolo？ko？normativnih i multikulturnih pristupa, kao i najnovije znanstvene tehnologije i nanotehnologije, koji pove？avaju demoralizaciju dru？tva razbijanjem integriteta tijela i norme tradicionalnog obiteljskog reda. ？ovjek i dru？tvo ne mogu postojati odvojeno, jer je identitet osobe u dru？tvu znak samosvijesti i istodobno osnova pripadnosti dru？tvu, naciji, etni？koj pripadnosti i dr？avi. Od 1990. moralna teologija u Slova？koj nastoji se oduprijeti sekularnim tendencijama: posebice hedonizmu i prakti？nom materijalizmu, diktaturi relativizma, eti？no？aksiolo？koj i kulturnoj varijabilnosti, stoga ？to one nemaju potporu u univerzalnim normama, ali isto tako i seksualnoj slobodi bez odgovornosti te socijalnoj ravnodu？nosti. Spomenuto podrivanje tradicionalnog sustava vrijednosti, gubitak objektivnosti, ideologizacija kulture ？ivota, degenerirani