Diplomati？ke isprave Op？ine Lokva Rogoznica

Sa？etak Lokva Rogoznica u srednjoj Dalmaciji, od svojega osnutka po？etkom 13. pa sve do po？etka 19. stolje？a, bila je samostalna op？ina. Ta je op？ina od svojega nastajanja sve do venecijanske vlasti imala obilje？ja plemi？ke, a u promatranom razdoblju evoluirala je ？ak do statusa polusuverene republike pod patronatom. To mjesto, iako je manje od susjedne kne？evine Poljica i grada Omi？a, te je pre？esto zanemarivano u pravnoj i op？oj historiografiji, imalo je itekako va？an utjecaj na povijest priobalnoga teritorija od Omi？a do Makarske. A on je u？estalo bio granica izme？u isto？noga, islamskoga i zapadnoga, kr？？anskoga vladanja. U tim previranjima kroz ratove Lokva Rogoznica sklapala je mnoge va？ne pravno-povijesne i me？unarodne ugovore s Mleta？kom Republikom koji su joj odre？ivali budu？i polo？aj i koji je jo？ poduprt mnogim dukalima o potvrdi plemi？kih privilegija i statusa. Imala je jednu od vode？ih i klju？nih uloga u politici primorja prema Osmanlijama, Veneciji i ostalim silama. Ipak, njezin najva？niji dokument jest Statut u dva dijela, napisan 1235. i 1236. On je jedan od najstarijih dalmatinskih zakona u razvijenome srednjem vijeku i na samom je za？etku dalmatinskoga statutarnoga prava. Nakon bogate povijesti, Rogoznica je opstala unato？ svim izazovima i u posljednjim dvama stolje？ima uklju？ena je u Omi？ku op？inu i Republiku Hrvatsku. U radu se pi？e o povijesnoj kronologiji i o va？nim pravnim dokumentima te se najva？nije diplomati？ke isprave prvi put objavljuju na jednome mjestu