Traduktolo？ki pristup, prijevodne strategije i kulturolo？ki doprinos u prvom cjelovitom talijanskom prijevodu Hektorovi？eve ekloge Ribanje i ribarsko prigovaranje

Sa？etak Prvi cjeloviti talijanski prijevod Hektorovi？eva Ribanja i ribarskoga prigovaranja plod je entuzijazma slovensko-talijanske znanstvenice i prevoditeljice Sare Trampu？. Prijevod je nastao jo？ 2006. godine i do danas nije objavljen u tiskanom obliku, ve？ je dostupan samo na mre？noj poveznici portala Viaggio adriatico. Iako je neobi？no da se ovo renesansno djelo tek u 21. stolje？u prvi puta predstavlja talijanskoj znanstvenoj i ？iroj publici, razlog vjerojatno le？i u njegovoj davnoj diskvalifikaciji iz pera poznatoga talijanskog slavista Artura Cronije. Naime, Cronia je Hektorovi？evu eklogu usporedio s onodobnim talijanskim ina？icama ecloge piscatorie i, utvrdiv？i da je vrlo razli？ita od talijanskoga modela, zaklju？io kako je samim time manje vrijedna u kontekstu vremena i ？anra. Upravo spomenuta razli？itost i jedinstvenost Ribanja, dobro poznata u kroatisti？kim i slavisti？kim specijaliziranim krugovima, postala bi, zahvaljuju？i prijevodu, dostupna i talijanistima, omogu？uju？i otkrivanje novih aspekata, srodnosti i vrijednosti djela. Rad istra？uje traduktolo？ke osobine talijanskoga prijevoda Sare Trampu？ i njihov u？inak na prijenos izvornih motiva u kulturu primateljicu. Pomo？u primjera iz izvornika i prijevoda, prikazuju se uo？ene prijevodne strategije kao ？to su leksi？ka kreacija ili opisni prijevod, odnosno slobodna interpretacija stihova. Posebno se isti？e na？in na koji prevoditeljica tuma？i kulturno specifi？ne elemente poput toponima, antroponima ili pojmova vezanih uz ribarenje i vrste riba