Jezikoslovni pogledi Josipa Ribari？a (1880-1954) na crnogorske govore i crnogorski jezik u istarskoj enklavi Peroj

Sa？etak U zadanoj se temi eksplicite i？？itava problematika koja se odnosi na crnogorsku enklavu Peroj/Istra. U novoj udomoljenoj Istri, Perojci su u doticajima s raznim kulturama i civilizacijama bri？no njegovali svoje obi？aje, obrede, vjersku autokefalnu slobodarsku crkvu, crnogorski idiom kao svoj nacionalni vid komunikacije i opstanka. Upravo je crnogorska rije？ sa svim svojim nijansama, fonetskim, fonolo？kim i semanti？kim idiomima ostala, uz crkvene obrede, najdublje ？uvana u toj crnogorskoj enklavi Istre. S obzirom na to da smo se u vi？e studija bavili tom problematikom1, a iz razloga ？to je danas crnogorski jezik slu？beno etabliran i priznat u Crnoj Gori kao jedan od ？etiri socioligvisti？kih jezika u okviru novo？takavskog jezika, preko brojnih jezikoslovnih primjera Josipa Ribari？a iz nazna？ene eklave, pokaza？emo da je Ribari？ bio jedan od jezikoslovnih korifeja koji je i nesvjesno ugradio svoja nau？na prou？avanja u veliki projekt identitetskih te？evina ― Crnogoraca