Hrvatski jezik kao strani unutar slavisti？koga, evropskog i svjetskog konteksta

Sa？etak Rad poku？ava odgovoriti na pitanje kakvo je stanje jezikoslovne kroatistike i hrvatskoga jezika u svijetu danas, nakon 20-ak godina od samostalnosti Hrvatske. Jezikoslovna kroatistika nije do？ivjela ？zamah i procvat“ koji se o？ekivao 1990-ih godina; karakterizira je hermeti？nost i nekomunikacija s inoslavistikama u Hrvatskoj i u inozemstvu, kao i politizacija nekih jezi？nih pitanja. Predstavljaju se lektorati hrvatskoga jezika, knji？evnosti i kulture (HJKK) na inozemnim sveu？ili？tima, posebice njihova reorganizacija 1990-ih. Uzimaju？i u obzir vlastita iskustva i rezultate ankete s lektorima HJKK, problematizira se neophodnost osnivanja krovne institucije koja bi brinula o hrvatskom kao stranom/drugom jeziku i kojoj bi jedan od prvih zadataka trebao biti profesionalizacija lektorskoga zanimanja. Zaklju？uje se da dugoro？na nacionalna strategija promicanja HJKK na inozemnim sveu？ili？tima ne postoji, kao ni sustavna koncepcija jezi？ne politike hrvatskoga kao prvog/stranog/drugog jezika