Nutritivna vrijednost krumpira i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje

Sa？etak Budu？i da svjetska populacija raste, FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) smatra krumpir va？nom namirnicom koja bi mogla imati glavnu ulogu kao osnovna hrana sada？njih i budu？ih generacija. Krumpir ima veliku va？nost u prehrani ljudi iz vi？e razloga: jednostavan na？in uzgoja, visoki prinosi i potro？nja, prihvatljiva cijena, jednostavni i razli？iti na？ini pripreme. Kako se krumpir konzumira u ve？im koli？inama, male razlike u nutritivnim sastojcima krumpira imaju velik utjecaj na zdravlje stanovni？tva. Krumpir je hrana bogata ugljikohidratima (？krobom), dok je udio proteina u krumpiru vrlo nizak, no ima izvrsnu biolo？ku vrijednost od 90 do 100 (u odnosu na referentnu vrijednost proteina jaja koja je 100). Krumpir sadr？i vitamin C te neke od vitamina B skupine. Nadalje, jedan je od najpristupa？nijih izvora minerala kalija i to u koli？ini koja je zna？ajno ve？a u usporedbi s namirnicama koje su identificirane kao glavni izvori kalija, poput brokule, banane i naran？e. Krumpir sadr？i i razne fitonutrijente koji imaju antioksidacijsko djelovanje. Me？u te va？ne spojeve koji djeluju na smanjenje slobodnih radikala i time doprinose zdravlju pripadaju fenolne kiseline poput klorogenske i kafeinske, flavonoidi, karotenoidi te mnogi drugi. Kora krumpira sadr？i zna？ajnu koli？inu dijetetskih vlakana. Osim hranjivih sastojaka, gomolji krumpira sadr？e i neke nepo？eljne tvari, antinutrijente, poput glikoalkaloida solanina i hakonina, ali u zdravim konzumnim krumpirima se nalaze u koli？inama daleko ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Stoga, ovaj rad sa？ima podatke samo o nutritivnim svojstvima krumpira i njihovom utjecaju na zdravlje ljudi