Prekarnost. Ekonomsko-politi？ki i dru？tveni fenomen suvremenog svijeta

Sa？etak Rad propituje primjenjivost koncepta i pojma prekarnost kao ozna？itelja koji se odnosi na posljedice restrukturiranja rada i radnih uvjeta pod diktatom neoliberalnog re？ima. U uvjetima intenzivirane globalne kompetitivnosti ？itavo radno aktivno stanovni？tvo biva podvrgnuto pritiscima prilagodbe tr？i？tu. Kratkoro？ni i nestabilni radni ugovori postali su tipi？na pojavnost postindustrijskog dru？tva, a poimanje vremena kao resursa poprimilo je druk？iju dimenziju. Hegemonija satnog vremena slomila se zbog zahtjeva za stalnom otvoreno？？u globalnom tr？i？tu te imperativa permanentnog stanja pripravnosti, uklju？enosti i prilagodljivosti. Preplitanja kulturno-povijesnih mikroperspektiva i socio-ekonomskih makroperspektiva ukazuju na razli？ite tendencije menad？menta u kvantifikaciji radnog vremena, ？to otvara i problemsku perspektivu prekarnosti, odnosno ekonomske nesigurnosti. U tom kontekstu nakratko se analizira i primjer Hrvatske