OVISI LI DUGORO？NI GOSPODARSKI RAST HRVATSKE O DEMOGRAFIJI ILI IPAK PROIZVODNOSTI?

Sa？etak Cilj ovog rada je izrada dugoro？nih projekcija gospodarskih kretanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2050. godine. Dugoro？ne projekcije kretanja gospodarstva korisne su radi pravovremenog uo？avanja ograni？enja i potencijalnih izazova u budu？em razdoblju vezanih uz razli？ita podru？ja: demografske promjene, fiskalnu odr？ivost, za？titu okoli？a i mnoge druge aspekte. Izrada projekcija temelji se na Cobb-Douglasovoj tipu funkcije proizvodnje koja u svojim dugoro？nim projekcijama koristi Europska komisija za sve zemlje ？lanice. Dugoro？na kretanja gospodarstva proizlaze iz demografskih projekcija, te upotrebe proizvodnih faktora, rada i kapitala. No, najve？a nepoznanica ostaje kretanje proizvodnosti nekog dru？tva u dugom roku. Rezultati istra？ivanja ukazuju na potrebu zna？ajnog podizanja efikasnosti investicija i ukupne proizvodnosti proizvodnih faktora, kao i pove？anje stopa aktivnosti stanovni？tva na tr？i？tu rada. Na taj na？in se, u odre？enoj mjeri, mogu ubla？iti negativna demografska kretanja i o？ekivano smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi u budu？em razdoblju. Izrada dugoro？nih projekcija uvijek je povezana s visokom razinom neizvjesnosti o kretanju brojnih varijabli u budu？em razdoblju ？to utje？e na rezultate projekcije. Prezentiranim rezultatima i zaklju？cima u ovom radu upotpunjena su relativno oskudna istra？ivanja o analiziranoj problematici u Republici Hrvatskoj. Prikazani alternativni scenariji rasta razine gospodarske aktivnosti, trebaju poslu？iti kao podloga za izradu razli？itih brojnih strate？kih dokumenata koji definiraju srednjoro？ne i dugoro？ne politike, poput energetske, regionalne, industrijske, demografske, zdravstvene, za？tite okoli？a i sli？no. Rezultati istra？ivanja ukazuju da ？e prosje？na stopa gospodarskog rasta u razdoblju do 2050. godina u Republici Hrvatskoj iznositi od 1,1 posto (bazni scenarij) do najvi？e 1,9 posto, ovisno o pretpostavkama. Stopa rasta potencijalnog BDP-a vi？e ovisi o kretanju faktorske proizvodnosti, nego o demografskim kretanjima