Europski istra？ni nalog kao novi instrument pravosudne suradnje dr？ava ？lanica u kaznenim predmetima s posebnim osvrtom na hrvatsko pravo

Sa？etak Ulazak u Europsku uniju za Republiku Hrvatsku zna？io je posve novo razdoblje u njezinu povijesnom i dru？tvenom razvoju. Na podru？ju kaznenog prava to je podrazumijevalo implementaciju i harmonizaciju niza instituta kojima je cilj olak？ati postupanje pravosudnih tijela i njihovu suradnju u kaznenim predmetima izme？u dr？ava ？lanica. U pet godina u？injeni su odre？eni koraci na tom putu. Me？utim, osim analize u？injenog u ovom je razdoblju vrlo va？no upozoriti i na otvorena pitanja ？ija prakti？na implikacija tek slijedi. Stoga je cilj rada uputiti na institut europskoga istra？nog naloga koji je u hrvatsko kazneno zakonodavstvo, u skladu s Direktivom 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vije？a od 3. travnja 2014. godine o europskom istra？nom nalogu u kaznenim stvarima, uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dr？avama ？lanicama Europske unije u listopadu 2017. godine, a novi je institut u pravnim sustavima i drugih dr？ava ？lanica. Europski je istra？ni nalog nakon implementacije europskoga uhidbenog naloga nastavak nastojanja harmonizirana djelovanja pravosudnih tijela dr？ava ？lanica Europske unije u kaznenom postupku u cilju pribavljanja dokaza istra？nim mjerama. Premda njegove implikacije tek slijede, radom se prikazuju prednosti njegova uvo？enja i nedostatci koji proizlaze iz tuma？enja pojedinih zakonskih odredaba i stavova kaznenopravne javnosti