Hrvatski otoci u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske

Sa？etak ？lanak donosi analizu suvremene hrvatske oto？ne ？kole u slo？enoj dru？teveno-gospodarskoj stvarnosti posttranzicijskog doba. Analiziraju se zakonske pretpostavke za preobrazbu odgojno-obrazovnog sustava i realnost specifi？ne demografske, gospodarske, infrastrukturne i obrazovne situacije na otocima.Strate？ki dokumenti koji su temelj za razvoj hrvatskih otoka, Nacionalni program razvitka otoka (1997) i Zakon o otocima (1999), zna？e institucionalizaciju dr？avne brige o otocima u cilju provedbe na？ela odr？ivog razvoja otoka radi postizanja dru？tvene stabilnosti i gospodarskog rasta. Jedan od temeljnih preduvjeta je pobolj？anje odgojno-obrazovnog rada. Zakonske pretpostavke koje to omogu？uju ugra？ene su u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj ？koli (2008), u Dr？avne pedago？ke standarde osnovno？kolskog i srednjo？kolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008) te Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Otoci su specifi？na ？ivotna sredina, s malim brojem u？enika, pote？ko？ama u osiguravanju u？iteljskog/nastavnog kadra, pote？ko？ama u prijevozu u？enika, s nedostatnom opremom ？kola i ？kolskog okoli？a, te je uobi？ajena kategorizacija hrvatskih ？kola na osnovne i podru？ne, s mogu？no？？u otvaranja podru？nih odjela, za otoke nadopunjena kategorijom ？osnovna ？kola s ote？anim uvjetima rada“. Tridesetak najsiroma？nijih, udaljenih i malih otoka vi？e nema uvjete za rad osnovnih, a ？esto niti podru？nih ？kola. Ako jo？ postoje, imaju vrlo malo u？enika i kombinirane razredne odjele. U porastu je broj napu？tenih osnovnih ？kola, a srednje ？kole nalaze se samo na devet najnapu？enijih hrvatskih otoka. U CARNet-ov pilot projekt e-？kole uklju？ene su po ？etiri osnovne i srednje ？kole s hrvatskih otoka