Izazovi pravnog ure？enja zadr？avanja podataka elektroni？ke komunikacije u svjetlu nedavne prakse suda EU-a

Sa？etak Pravno ure？enje podru？ja zadr？avanja telekomunikacijskih podataka ve？ je nekoliko godina me？u najaktualnijim pitanjima u Europskoj uniji u vezi s postizanjem ravnote？e izme？u osiguravanja sigurnosti poduzimanjem mjera borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala te osiguranja za？tite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nakon teroristi？kih napada u SAD-u i Europi po？etkom pro？log desetlje？a pojavila se prijeka potreba za uvo？enjem obveze prikupljanja i zadr？avanja podataka elektroni？ke komunikacije radi u？inkovitije borbe protiv terorizma i te？kih kaznenih djela. Zakonodavne inicijative na razini Europske unije rezultirale su dono？enjem propisa kojima se postavlja okvir re？ima zadr？avanja podataka. Nesporno je da je zadr？avanje podataka elektroni？ke komunikacije iznimno korisno i u？inkovito sredstvo za sprje？avanje, otkrivanje, istra？ivanje i progon kaznenih djela. Istodobno, ono je iznimno ？invazivno“ zadiranje u temeljna prava i slobode pojedinaca. Posebice zadire u pravo na privatnost te pravo na slobodu izra？avanja zajam？ena Poveljom o temeljnim pravima. Sud Europske unije u svojim je presudama Digital Rights i Tele2 upozorio na kr？enje temeljnih prava u europskim i nacionalnim propisima koji se odnose na zadr？avanje podataka. U tekstu se analiziraju dosezi predmetnih presuda na nacionalno zakonodavstvo te klju？ni standardi za？tite ljudskih prava u vezi sa zadr？avanjem podataka na koje je upozorio Sud EU-a u svojim odlukama. Nakon presuda Suda EU-a dr？ave ？lanice EU-a, uklju？uju？i i RH, na？le su se pred velikim izazovom unaprje？enja pravnog okvira zadr？avanja podataka. U tom se smislu analizira relevantan doma？i pravni okvir kao i potreba preispitivanja pojedinih rje？enja radi potpune uskla？enosti sa zahtjevima i kriterijima koje je postavio Sud EU-a