Prakti？ni aspekti kori？tenja upitnika u obradi terena kod ubojstva

Sa？etak Jedan od va？nih i prioritetnih strate？kih pravaca svakog kriminalisti？kog istra？ivanja ubojstva je obrada terena. Po identificiranju mjesta po？injenja ubojstva i prikupljanju osnovnih informacija izradit ？e se plan obrade terena. Da li ？e se obrada terena provoditi samo na jednoj ili na vi？e lokacija ovisi o vi？e ？imbenika (npr. kretanju ？rtve i po？initelja ante delictum, kretanju po？initelja post delictum, mjestu pronalaska sredstva izvr？enja i sl.). Jedan od ciljeva u？e i ？ire obrade terena samog mjesta ubojstva je pronala？enje gra？ana koji policijskim slu？benicima mogu dati korisne informacije o po？injenom ubojstvu odnosno o po？initelju, ？rtvi, dinamici samog doga？aja kao i o drugim kriminalisti？ko i pravno relevantnim ？injenicama. Prije zapo？injanja obrade terena, osim izrade plana obrade terena, voditelj kriminalisti？kog istra？ivanja sa voditeljem obrade terena sastavit ？e upitnik koji ？e policijski slu？benici koristiti tijekom obrade terena. Iako je upitnik odavno poznata metoda on se u praksi koristi vrlo rijetko, gotovo nikada. Prakti？na iskustva obrade terena ubojstva, bez kori？tenja upitnika, pokazala su kako vrlo ？esto dolazi do velikog i nepotrebnog gubitka vremena, resursa, ponavljanja istih radnji i nenadoknadivih propusta. Najve？i propusti o？ituju se kroz izostanak postavljanja relevantnih pitanja gra？anima ？to u kona？nici rezultira gubitkom vrlo vrijednih informacija. Dobrim organizacijskim sposobnostima voditelja obrade terena i sastavljanjem upitnika takvi nedostatci se relativno jednostavno mogu izbje？i. Stoga bi se upitnik kao jedna od metoda kriminalistike svakako trebao koristiti u svim obradama terena. U radu ？e biti prikazano prakti？no iskustvo kori？tenja upitnika u obradi terena ubojstva kako bi se ukazalo na prednosti takvog na？ina rada, ali i na nedostatke koji se pojavljuju ukoliko se upitnik ne koristi