Stavovi i percepcija gra？ana o trgovini ljudima i migrantskoj krizi

Sa？etak Trgovina ljudima i organizirani kriminal globalni su problemi koji su nedavnom migrantskom krizom postali jo？ izra？eniji. Ovi problemi poga？aju gotovo sve dr？ave svijeta, a posebno one u politi？koj i ekonomskoj tranziciji. Republika Hrvatska (RH) tu nije iznimka te se ve？ dugi niz godina smatra tranzitnom zemljom kada je rije？ o trgovini ljudima, a posebno ？ena iz isto？ne Europe. Podaci koji se prikupljaju u Republici Hrvatskoj od 2002. godine dodatno pokazuju da Hrvatska nije vi？e samo tranzitna zemlja, ve？ i zemlja porijekla. Prema evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova RH, 35 od 38 identificiranih ？rtava trgovine ljudima u 2014. godini je iz Hrvatske. Uzev？i u obzir porast trgovine ljudima i nedavnu migrantsku krizu ne ？udi pojava novih sigurnosnih problema, posebice kod dr？ava na migrantskoj ruti. Zbog nekontroliranog prelaska granica dolazi do pove？anja broja kaznenih djela kao ？to su ilegalan prijelaz granica i krijum？arenje migranata u koje je uklju？eno i lokalno stanovni？tvo. Posebnu sigurnosnu prijetnju predstavlja pojava terorizma ali i krijum？arenje droge, trgovina organima, trgovina ？enama i djecom u svrhu ilegalne prostitucije ili pak mu？karaca za prisilan rad. Vrlo je va？no, kada se govori o kriminalnim pojavama koje su obra？ene u ovom ？lanku, naglasiti poziciju i va？nost prevencije koja predstavlja jedan od temeljnih zadataka kriminalistike. Osvrt je stavljen i na sudsku praksu u RH po pitanju trgovine ljudima. U ？lanku se obra？uje i problematika migrantske krize, posebno njen utjecaj na trgovinu ljudima, te spremnost gra？ana za prihva？anje dijela migranata na prostore RH. Obra？en je i stav gra？ana po pitanju problema kontrole grani？nih prijelaza i uloga vojnih tijela RH u za？titi dr？avne granice po cijeloj njenoj du？ini. ？lanak se bazira na anketnom istra？ivanju provedenom u svrhu utvr？ivanja znanja i percepcije gra？ana o trgovini ljudima i migrantskoj krizi. U isto vrijeme istra？uje ulogu institucija i organizacija u educiranju gra？ana, te mo？e li se provo？enjem edukativnih programa i ？irenjem svijesti gra？ana doprinijeti borbi protiv trgovine ljudima i organiziranog kriminala