MODELI REVIZIJE USTAVA

Sa？etak U ovom radu, autor se bavi tipiziranjem na？ina mijenjanja aktualnih ustava u svijetu, polaze？i od uloge i zna？aja subjekata ustavnih promjena u postupku revidiranja ustava. Na osnovu tako utvr？enih obilje？ja ustavnih pravila o na？inu i mogu？nostima revizije ustava, autor utvr？uje pet osnovnih modela mijenjanja ustava: a) parlamentarni model, b) referendumski model, c) parlamentarno- referendumski model, d) inokosni model i e) mje？oviti ili kombinirani model. Unutar navedenih modela diferencira se osam tipova i ？etiri podtipa revizije ustava. Parlamentarni model karakterizira odlu？uju？a uloga parlamenta uz odre？ene varijacije (pet tipova) ovog modela. Kod referendumskog modela primarno je referendumsko izja？njavanje gra？ana bez kojeg ne mogu biti izvr？ene ustavne promjene niti je utvr？ena mogu？nost anuliranja rezultata referenduma. Parlamentarno-referendumski model je specifi？an po pribli？no jednakom zna？aju odluke parlamenta i gra？ana donesene na referendumu, jer niti jedan od tih subjekata ne mo？e samostalno odlu？iti o promjenama. Me？utim, i kod ovog modela postoje odre？ene varijacije (tipovi). Inokosni model podrazumijeva ustavnopravne sisteme u kojima o promjenama ustava odlu？uje inokosni organ vlasti. Mje？oviti model je naro？ito specifi？an zbog mogu？nosti dono？enja odluka od strane razli？itih organa neovisno jednog od drugog. Pored toga, u radu se daje pregled osnovnih ustavnih mehanizama ograni？avanja i onemogu？avanja mijenjanja ustava kao ？to su a) slo？enost postupka, b) ograni？enost iniciranja i podno？enja prijedloga, c) kvorum i ve？ina, d) klauzule vje？nosti