Mentalna karta Europe: promjene u vizuri zagreba？kih srednjo？kolaca (2000. – 2017.)

Sa？etak Rad se bavi slikom Europe zagreba？kih srednjo？kolaca. Rezultati se temelje na anketnom istra？ivanju provedenom 2016. – 2017., koje je ponovilo istra？ivanje provedeno 2000. – 2001. (？akaja, 2001; ？akaja i Mesari？, 2001; ？akaja, 2002). Ponavljanje istra？ivanja po istoj metodologiji i na sli？nome uzorku omogu？ilo je longitudinalnu analizu predod？be mladih Zagrep？ana o Europi, odnosno europskim zemljama. U obradi podataka primijenjena je metodologija koju su predlo？ili Peter Gould i Rodney White (1986). Rezultati su pokazali da je Europa na imaginativnoj karti obiju generacija mladih Zagrep？ana jasno podijeljena na razvijeni Zapad i zaostali Istok. Obje su generacije percipirale Europu unutar binarnih opozicija. No znatan porast statusa Rusije upu？uje na pomake unutar te binarnosti. Kvalitativna obrada odgovora na otvorena anketna pitanja pokazala je da nova generacija svoj izbor najpo？eljnijih zemalja u najve？oj mjeri temelji na ekonomskim zna？ajkama zemalja destinacije, za razliku od prija？nje generacije, koja je pri svojoj visokoj evaluaciji po？eljnih zemalja ne？to ？e？？e navodila kulturne razloge od ekonomskih. Sukladno tome u razmi？ljanju o migracijskim odredi？tima unutar Europe kriterij pripadnosti tradicionalnim, povijesno uspostavljenim europskim kulturnim krugovima manje je relevantan nego prije, ？to je vidljivo iz relativnoga pada statusa mediteranskih zemalja, posebno Italije, kao po？eljnoga odredi？ta za migraciju. Nasuprot tome porastao je stupanj po？eljnosti sjevernih, osobito skandinavskih, zemalja. Jedna od najve？ih sli？nosti u rezultatima iz 2000./2001. i 2016./2017. jest pozicioniranje balkanskih zemalja, osobito Albanije, Srbije i Kosova, na samo dno liste prostornih preferencija – kako zbog percipiranih slabih ekonomskih zna？ajki tih zemalja tako i zbog izrazitih, o？ito stabilnih, negativnih stereotipa