Demogeografski razvoj hrvatskog pograni？ja 2001. – 2011.

Sa？etak Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograni？nom podru？ju tijekom posljednjega me？upopisnog razdoblja 2001. – 2011. Pristup analizi je demogeografski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Pograni？no podru？je izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. op？ina i gradova koji doti？u granicu. Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograni？je u cjelini, op？ine/gradovi koji izlaze na granicu te pograni？na naselja, unutar kojih su posebno razmatrana naju？a pograni？na naselja koja neposredno doti？u granicu. Ukupno kretanje stanovni？tva analizirano je na svim razinama, a kod pograni？ja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehani？ko kretanje). Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utjecajem iseljavanja, tj. negativnoga migracijskog salda. U pograni？nom pojasu naselja depopulacija je tako？er temeljni demografski proces koji je zahvatio 72,3% naselja, a u naju？em pojasu broj stanovnika smanjio se za 8,6%, dok je depopuliralo 77,1% naselja. Dobna struktura ne pokazuje izrazitije znakove starenja pograni？ja u cjelini od ostalog dijela Hrvatske, no ipak se starenje intenziviralo, pa se u 115 JLS-a indeks starosti pove？ao, dok se koeficijent starosti pove？ao u 86 JLS-a. Glavni je uzrok smanjenje mladog stanovni？tva. Iako su se broj i udio sama？kih ku？anstava u pograni？nom pojasu pove？ali, ne？to su manji no uostalom dijelu Hrvatske. S druge strane, struktura sama？kih ku？anstava prema dobi pokazala je da gotovo dvije tre？ine sama？kih ku？anstava pograni？ja ？ine ？lanovi u dobi 60 i vi？e godina, ？to je iznad dr？avnog prosjeka i dijela Hrvatske izvan pograni？ja