Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj

Sa？etak U radu se analiziraju neki od elemenata rada i stanovanja znanstvene populacije u Hrvatskoj dobiveni internetskom anketom koja je provedena 2017. godine. Anketa je upu？ena na adrese elektroni？ke po？te 7 269 znanstvenika, a odgovorilo ih je 1 966. Radne i stambene uvjete smje？ta se u suvremeni informatizacijski i postsocijalisti？ki kontekst dru？tva te isti？e neke osnovne procese i fenomene koji na njih utje？u, kao ？to su privatizacija stanovanja i fleksibilizacija rada. Nesigurnost radnih uvjeta koji iz njih proizlaze vidljiva je naro？ito kod mla？ih znanstvenika. Testirane su razlike u zadovoljstvu znanstvenika radnim i stambenim uvjetima prema spolu, radnom statusu, tipu ustanove, mjestu rada i podru？ju bavljenja. Zadovoljniji su radnim uvjetima oni zaposleni izvan Zagreba od onih zaposlenih u Zagrebu te su mu？karci zadovoljniji od ？ena. Stalno zaposleni ispitanici zadovoljniji su od ispitanika zaposlenih na odre？eno vrijeme. U boljem su stambenom polo？aju znanstvenici zaposleni na neodre？eno, koji su i vi？e sudjelovali u subvencioniranoj kupnji vlastitog stana. Za razliku od njih, zaposlene na odre？eno ？esto prate nesigurni radni uvjeti, a uzrok tomu mo？e se na？i i u novoj znanstvenoj politici sve vi？e okrenutoj tr？i？tu. Zaklju？no, prema osnovnim stambenim kriterijima znanstvenu populaciju temeljno obilje？ava nastavak i ja？anje modela privatizacije stanovanja zapo？etog u tranzicijskom razdoblju u kojem je posjedovanje vlastitog stana po？eljan stambeni status. U radnom smislu mora se istaknuti podijeljena situacija te kako postoji odre？eno zadovoljstvo radom, ali i iscrpljenost i nesigurnost koju u ve？oj mjeri osje？aju ？ene i mla？i znanstvenici