GRANICE KAO INTERDISCIPLINARNO PITANJE: TERITORIJALNOST I IDENTITET U PRO？LOSTI I SADA？NJOSTI

Sa？etak U radu se razmatra koncept prostora i teritorijalnosti u pravu i politici u odnosu na granice koje se smatraju ponajprije oblikom identifikacije i temeljem izgradnje nacije. Dok su u klasi？noj antici granice bile strukture u funkciji obrane, u modernom me？unarodnom pravu 18. i 19. stolje？a one postaju prostori kojima dr？ave razgrani？avaju suverenost svoga teritorija. Autor u radu razja？njava simboli？ki zna？aj granica u suvremenoj europskoj povijesti vezano uz stvaranje imperija, nacionalisti？ki diskurs i politi？ke zamisli. U retorici granica ？esto se nagla？ava teritorijalnu inkluziju i isklju？enost koje se oslanjaju na pojmove kao ？to su suverenitet, sigurnost i prirodni ？ivotni prostor ("prirodne granice"). Koncept granica tako？er se odnosi na razumijevanje podjele Zemljine povr？ine na podru？ja definirana kao regije. Regije mogu ？initi i prelaziti prirodne i politi？ke granice. Iako su tijekom povijesti granice bile mjesta sukoba, one su bile i prostori povezivanje lokalnog i susjednog stanovni？tva. Borba za kulturnu i politi？ku dominaciju kao i poku？aji integracije i asimilacije stanovni？tva koje ？ivi uz granice, utjecali su na jezi？ne politike vezane uz jezik uprave i javne sfere. Nakon Drugog svjetskog rata percepcija o granicama promijenila se i prevladalo je novo razumijevanje granica koje se temelji na ideji suradnje i priznavanju lokalnih tradicija i manjinskih prava. Na？elo uti possidetis iuris primijenjuje se kako bi se sprije？ilo prekrajanje granica novonastalih dr？ava i kako bi se odr？ala teritorijalna stabilnost regija. Me？utim, nedavna migracijska kriza i sigurnosni problemi u Europi i Americi ponovno su aktualizirali percepciju dr？avnih granica kao obrambenih struktura. ？tovi？e, uvo？enje novih tehnologija, kao ？to su ICT i biometrika, mijenja klasi？ne, linearne oblike nadzora teritorijalnih granica u mehanizme daljinskog nadzora i vladanja na daljinu