KONCENTRACIJSKI LOGOR JASENOVAC: KONFLIKTNO RATNO NASLJE？E I OSPORAVANI MUZEJSKI POSTAV

Sa？etak U fokusu rada je konfliktno ratno naslje？e koncentracijskog logora Jasenovac (1941–1945), a pod kojim prvenstveno podrazumijevamo manipulacije i kontroverze vezane za povijest logora, ali i manipulacije i kontroverze vezane za kolektivna sje？anja na ？Jasenovac”, a koje dovode do opstojanja trajnih i opre？nih rasprava u sada？njosti o te？koj ratnoj pro？losti Jasenovca. U uvodu rada govori se o civilizacijskoj va？nosti memorijala i muzeja holokausta, a nakon toga dan je osvrt na klju？ne sociopovijesne i sociopoliti？ke okolnosti koje su utjecale na povijesnu trajnost osporavanog ratnog naslje？a Jasenovca na prostoru Hrvatske i biv？e Jugoslavije u 20. stolje？u. U sredi？njem dijelu rada pobli？e se progovara o manipulacijama ukupnim brojem ？rtava Drugog svjetskog rata i osobito brojem ？rtava logora Jasenovac, te o kontroverzama vezanim za sada？nji stalni muzejski postav Spomen-podru？ja Jasenovac. Analizom i interpretacijom razli？itih do danas iznesenih mi？ljenja o tom muzejskom postavu, od mi？ljenja politi？kih elita, zainteresiranih stru？njaka, zajednica stradalih, pa do mi？ljenja ？irokog kruga posjetitelja muzeja, poku？ava se pokazati i upozoriti da, dok su neke kritike na koncept muzejskog postava opravdane kao stvarni odraz mi？ljenja razli？itih dru？tvenih aktera, neke druge kritike dio su manipulacija koje nastavljaju okru？ivati gotovo sve suvremene i povijesne narative o Jasenovcu, pa i muzejski postav. Drugim rije？ima, od politizacije i manipuliranja ？irokim spektrom tema koje se vezuju za koncentracijski logor Jasenovac nije izuzeta ni muzejska prezentacija tog stradanja. Konfliktna povijesna tuma？enja koja nastavljaju okru？ivati Jasenovac, a dok on ostaje simbolom konfliktnog naslje？a Drugog svjetskog rata i pora？a, i danas su prepreka uspostavljanju jasnog odnosa suvremenog hrvatskog dru？tva prema vlastitoj te？koj pro？losti