FORMIRANJE VLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ U KOMPARATIVNOJ PERSPEKTIVI – JEDAN PRIJEDLOG USTAVNE PROMJENE

Sa？etak Rad se bavi otvorenim ustavnopravnim pitanjima, koja su uvjetovala razli？ita tuma？enja i sporove u stru？noj javnosti u postupku konstituiranja Hrvatskog sabora i formiranja vlade u Republici Hrvatskoj, naro？ito u svjetlu iskustva nakon parlamentarnih izbora odr？anih u studenom 2015. godine. Na temelju komparativnih iskustava s ustavnopravnim ure？enjem postupka formiranja vlade u pojedinim europskim dr？avama predla？u se odre？ene promjene Ustava Republike Hrvatske. U tom smislu trebalo bi propisati rok u kojem se Sabor mora konstituirati, od odr？anih parlamentarnih izbora, kao i rokove u kojima ？e se provoditi razli？iti postupci davanja mandata za sastav vlade (ili glasanja o vladi, odnosno predsjedniku vlade). Nadalje, postupak formiranja vlade treba u？initi ？to je mogu？e izvjesnijim, tj. da se, za razliku od sada？njeg rje？enja, omogu？i i formiranje manjinske vlade. Svakako bi trebalo tra？iti ustavno rje？enje prema kojem bi povjerenje obi？ne ve？ine zastupnika bilo dovoljno, u krajnjem slu？aju, za formiranje vlade, kako ponavljanje parlamentarnih izbora ne bi bila jedina mogu？nost rje？avanja krize formiranja vlade. Tako？er, u postupku formiranja vlade treba osna？iti ulogu Hrvatskog sabora, a smanjiti ulogu ？efa dr？ave. To se mo？e posti？i na na？in da se omogu？i i odre？enom broju zastupnika da mo？e predlo？iti kandidate za predsjednika vlade. Predla？e se i brisanje ustavne odredbe iz ？lanka 112. Ustava Republike Hrvatske da predsjednik Republike ima ovlast imenovati privremenu nestrana？ku vladu u slu？aju da nijednoj osobi nije dodijelio mandat za sastav vlade, odnosno nijedan kandidat nije dobio povjerenje ustavom propisane ve？ine zastupnika. Predsjedniku Republike ostala bi, pritom, ovlast raspisivanja prijevremenih izbora u slu？aju da se Sabor ne konstituira, odnosno da se ne formira vlada. U radu se iznosi i prijedlog mogu？eg uvo？enja instituta konstruktivnog nepovjerenja predsjedniku vlade