GLAZBENI ？IVOT DUBROVNIKA U 15. I 16. STOLJE？U

Sa？etak Glazba je oduvijek bila va？an dio ？ovjekova ？ivota. Ona je nudila ljudima svojevrstan odmak od stvarnosti odvode？i ih u svijet slobode, nesputanosti ma？te. Upravo ta povezanost s ljudskom svakodnevicom uvjetovala je razvoj glazbe koji se specifi？no odrazio na odre？enim prostorima u razli？itim razdobljima. U ovom radu bavit ？emo se razvojem i ostvarenjima renesansne glazbe u Dubrovniku. Dubrova？ka Republika je, osobito po？etkom 15. stolje？a, bila pod velikim utjecajem talijanskih razmi？ljanja i nazora. Taj se utjecaj odrazio i na glazbenu umjetnost. Naime, mnogi dubrova？ki glazbenici primili su svoje formalno glazbeno obrazovanje u nekom od ve？ih talijanskih gradova koji su bili sredi？nje to？ke europske renesanse. Ondje su tako？er svjedo？ili izvedbama velikih glazbenih djela nastalih iz pera talijanskih skladatelja te su ih, neposredno nakon premijera, izvodili u Gradu. Osim talijanskih glazbenika, u Dubrovniku je djelovao i znatan broj drugih glazbenika stranoga podrijetla koji su tako？er ostavili svoj trag na dubrova？ku glazbu. Glazba ovoga vremena razvija se u dva razli？ita pravca slijede？i srednjovjekovnu glazbenu tradiciju. S jedne strane mo？emo pratiti razvoj crkvene glazbe koja se temeljila prete？ito na vokalnoj tradiciji uz postepeno oboga？ivanje instrumentalnom pratnjom, dok s druge strane uo？avamo pojavu profesionalnih svira？a svjetovne glazbe unutar glazbenoga tijela Kne？eve kapele. Osim crkvenih i svjetovnih institucija u kojima se njegovala profesionalna glazba, na dubrova？ku glazbu tako？er je zna？ajno utjecalo i narodno glazbeno stvarala？tvo u kojem su se na specifi？an na？in preplitali elementi vokalne i instrumentalne glazbe s plesom. U renesansnom se Dubrovniku veoma rado muziciralo u okviru raznih slu？benih i neslu？benih doga？aja. U slu？benim prilikama, poput proslava velikih kr？？anskih blagdana, poklada i sl., glazbenici Kne？eve kapele izvodili su reprezentativnu glazbu u ？ast Republici. Glazba se ipak ？e？？e izvodila u neformalnom okru？enju. Tako se na raznim doga？ajima, po？ev？i od kr？tenja, svadbi, pogreba itd. mogla ？uti svirka glazbenika Kne？eve kapele te glazbenika amatera. Dubrova？ki glazbenici tako？er su ？esto imali gostovanja na dvorovima vladara susjednih dr？ava. Na？alost, o glazbenom svijetu Dubrovnika 15. i 16. stolje？a do danas svjedo？e samo malobrojni sa？uvani notni ostaci pojedinih skladbi te odre？ena arhivska vrela koja nam mogu poslu？iti za vrednovanje dubrova？kih glazbenih ostvaraja toga vremena te bolje razumijevanje uloge glazbe i njezine povezanosti sa svakodnevnim ？ivotom