Biskup Antun Ak？amovi？ - vlastelin ？dare？ljive ruke”

Sa？etak Ovaj rad posve？en je biskupu Ak？amovi？u kao vlastelinu, tj. upravitelju biskupijskih materijalnih dobara u prvom razdoblju, tj. od 1920. do 1945. godine. On je biskupom Bosanske ili ？akova？ke i Srijemske biskupije imenovan 1920. godine i tu je slu？bu obna？ao trideset i jednu godinu, tj. do svoga umirovljenja 1951. godine. S preuzimanjem slu？be biskup je preuzeo i upravu Vlastelinstva ili Biskupske menze koje je tada obuhva？alo vi？e od 36.257 jutara ？uma, oranica, livada i dr. Me？utim, odmah na po？etku to je imanje do？lo na udar agrarne reforme iz 1918. godine. U isto vrijeme nastupio je otkup patronata, tj. otkup obveza biskupije prema nekim ustanovama, kao ？to su sjemeni？ta, katedrala, ？upe i druge ustanove. Deset godina od preuzimanja biskupske slu？be na biskupskom dobru otkrivena je kra？a od 10.000.000 dinara koju je po？inio direktor blagajne Milan pl. Her？i？, ？ovjek velikog biskupovog povjerenja. On je u isto vrijeme bio i predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog dru？tva ？akovo (DVD), pa je kroz desetak godina prijevarama, krivotvorenjem ra？una, izdataka i primitaka te drugim malverzacijama potkradao biskupiju i na taj na？in uzdr？avao ？najbolju vatrogasnu glazbu u Kraljevini Jugoslaviji”. I sam biskup bio je ？dare？ljive ruke”, pa je bez odobrenja Svete Stolice i izvanredne prihode temeljne imovine tro？io, ne samo u crkvene svrhe, nego je i drugima dijelio ？？akom i kapom” opona？aju？i svog prethodnika biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji je dodu？e bio dare？ljiv, ali se nije razbacivao novcem, ？to vi？e, u isto vrijeme je unaprijedio Vlastelinstvo, dok je biskup Ak？amovi？ – vlastelin ？dare？ljive ruke” svojim gospodarenjem biskupiju doveo gotovo do bankrota, od kojega je spasio dr. Ivan Rogi？, sve？enik i profesor kanonskoga prava. Sveta Stolica je biskupu pola potro？ene svote oprostila, a pola je naredila da on namiri iz svojih redovitih prihoda, ？to je on i izvr？io. Me？utim, Sveta Stolica je nakon apostolske vizitacije 1942. godine biskupa Ak？amovi？a skinula sa slu？be ？akova？kog dijecezanskog biskupa i postavila ga apostolskim administratorom iste biskupije s jurisdikcijom kapitularnoga vikara i imenovala ga naslovnim biskupom Augustopoljskim u Frigiji. Pred kraj toga razdoblja, tj. za vrijeme Drugog svjetskog rata, vlastelinstvo je stradavalo od plja？ki partizana koji su se skrivali u obli？njim ？umama i bre？uljcima Dilja i Krndije te provaljivali na biskupijska imanja, pustare i vinograde