Krijum？arenje ljudi na isto？nobalkanskoj ruti i ruti na isto？nim granicama Europe

Sa？etak Autori predla？u analizu zbivanja povezanih s krijum？arenjem migranata (a neposredno i s tranzitnim migracijama) na isto？nobalkanskoj ruti (Bugarska – Rumunjska) i ruti na isto？nim granicama (Moldavija, Ukrajina i Bjelorusija) otprilike od 2015. godine. S obzirom na ozbiljne kontrole na zapadnobalkanskoj ruti i nakon dogovora EU-a i Turske iz travnja 2016., nove rute, od kojih svaka ima vlastitu desetogodi？nju tradiciju krijum？arenja, za odre？ene migrante u tranzitu (i krijum？are migranata) predstavljaju mogu？u alternativu zapadnobalkanskoj ruti. Po？ev？i od statisti？kih podataka, autori pokazuju da ？e se nove rute sigurno djelomi？no integrirati, ali i da nije dovoljno jasno u kojoj se mjeri i kako to doga？a. Navode podatke o dosada？njim spoznajama. Istodobno postaje jasno da je te？ko shvatiti procese i slo？enost aktivnosti krijum？arenja migranata uslijed problema povezanih sa slu？benim ozna？ivanjem i nedostatka sveobuhvatnog pristupa, zbog kojeg se u obzir uzimaju samo odre？eni dijelovi ruta. Umjesto povezivanja djelomi？nih podataka trebalo bi omogu？iti pra？enje procesa od odredi？nih do polazi？nih zemalja. U ve？ini slu？ajeva zemlje u okviru isto？nobalkanske rute i rute na isto？nim granicama samo su tranzitne zemlje. Cijela struktura ostaje izvan dosega. Kako bi istaknuli va？nost sveobuhvatnog pristupa, autori analiziraju odre？ene dokumente iz jedne od mogu？ih odredi？nih zemalja (Belgije). U zaklju？ku iznose prijedloge za budu？a istra？ivanja