Agrokemijska svojstva melioriranih kr？kih tala za uzgoj vinove loze

Sa？etak U priobalnom i oto？nom dijelu Republike Hrvatske zna？ajne povr？ine kr？a obrasle su degradiranom makijom i slabom ？umskom vegetacijom. Takva tla predstavljaju potencijal za kultivaciju i melioraciju, kako bi se mogli zasaditi novi nasadi vinove loze. Kultivacija kr？a podrazumijeva zahtjevne zahvate za pripremu tla pogodnog za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao ？to su ？i？？enje i uklanjanje nadzemne vegetacije, niveliranje terena, ripanje ili pikamiranje, rigolanje, te mljevenje i usitnjavanje kamena. Kr？ko tlo je tlo u kojem prevladavaju sedimentne stijene – uglavnom vapnenci i rje？e dolomiti, soli te gips – koje su podlo？ne mehani？koj i kemijskoj eroziji. Za potrebe prou？avanja agrokemijskih svojstava melioriranih kr？kih tala, uzeti su uzorci tla u proizvodnim vinogradima (lokacije na kojima su u periodu 2008-2009. provedene melioracije), na tri razli？ite lokacije; Istarska ？upanija (lokacija okolica Rovinja), Zadarska ？upanija (lokacija Ravni kotari) i Splitsko-dalmatinska ？upanija (lokacija otok Bra？). Na svakoj lokaciji uzeta su dva prosje？na uzorka tla, sa dubine od 0-30 cm i 30-60 cm, oko 1,0-1,5 kg tla i usitnjene kamene frakcije (nakon ？to je iz pojedina？nih uzoraka tla izdvojen kamen i kamena frakcija ve？a od 25 mm). Najve？i problem koji se mo？e uo？iti nakon 10-tak godina provo？enja melioracije kr？kih tala je pojava visoke koli？ine karbonata (CaCO3), povi？ene pH vrijednosti (pH>7,0) i vrlo niske koli？ine biljci pristupa？nog fosfora i ？eljeza u tlu. Sa stajali？ta gnojidbe vinove loze, i ostalih drvenastih kultura na melioriranim kr？kim tlima, potrebno je na？i u？inkovita i primjenjiva rje？enja za navedene probleme koji negativno utje？u na plodnost tla