ZAJEDNI？KA RIBARSTVENA POLITIKA I NJEZIN UTJECAJ NA HRVATSKI SEKTOR RIBARSTVA

Sa？etak Ciljevi ovog rada su: 1) odrediti klju？ne promjene u procesu razvoja Zajedni？ke ribarstvene politike EU (ZRP) i hrvatske ribarstvene politike te 2) opisati strukturu i dinamiku kretanja makroekonomskih i prora？unskih pokazatelja vezanih uz hrvatsko ribarstvo u razdoblju 2007.-2016. U radu je kori？tena povijesna metoda i deskriptivna analiza makroekonomskog stanja i strukture prora？una. ZRP je slu？beno uveden 1983. godine s namjerom da predstavlja zajedni？ki sustav upravljanja ribarstvom u ime svih zemalja ？lanica. Ciljevi ZRP-a bili su: rije？iti konflikte zemalja ？lanica na morima, osigurati stabilnost sektora ribarstva, sprije？iti totalno uni？tenje ribljih stokova i osigurati ribarima bolju kvalitetu ？ivota. Me？utim, ZRP je redovito na meti kritika zbog nedovoljne primjene okoli？nih mjera i znanstvenih sugestija kao i zbog nedostatka zajedni？kog dijaloga izme？u institucija EU i lokalnih dionika razvoja. Kako u EU, tako se i u Hrvatskoj sektor ribarstva suo？io s mnogo problema, a osobito devedesetih godina pro？log stolje？a, u vrijeme tranzicije. Neki od njih bili su ozbiljni pad ulova, zastarjela tehnologija i ribarska flota, osiroma？enje podmorja, nedostatak razvojnih trendova u marikulturi, nedostatak mjera za razumno iskori？tavanje i za？titu pojedinih vrsta ve？eg ekonomskog zna？aja. Razdoblje pregovora za ulazak u EU predstavljalo je ujedno i priliku da hrvatski sektor ribarstva prilagodi svoje ciljeve, mjere i dionike u svrhu dostizanja odr？ivog i me？unarodno konkurentnog sektora u budu？nosti. Tako？er, ？lanstvo olak？ava trgovinu unutar EU zone i zna？ajnu financijsku i tehni？ku podr？ku. Struktura potpora iz prora？una i postoje？a politika nagla？avaju pove？anje primjene strukturnih mjera koje bi trebale doprinijeti pobolj？anju dru？tvenih, gospodarskih i okoli？nih elemenata u ribarstvu